Rješenjem SREZ-a Sarajevo 1960.godine osnovan je Đački dom „HUM“. Pod nazivom Zavod za vaspitanje muške djece i omladine egzistira od 1983. godine kada je donešen Zakon o zavodu za vaspitanje muške djece i omladine od strane Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, nakon čega je registrovan u sudu Udruženog rada pod brojem U/1402/86. U Zavod su se tada smještala odgojno zapuštena djeca i delikventi uzrasta od 7-18 godina, različite dobi i nivoa školskog uzrasta (osnovnog i srednjeg) a Zavod im je obezbjeđivao smještaj, ishranu, gardarobu, odgojni i edukativni tretman i zdravstvenu zaštitu.
Osnovna škola u to vrijeme bila je organizovana u okviru ustanove a nastavu su izvodili nastavnici osnovne škole “Dositej Obradović“ iz Pofalića.

Poslovi izvršenja zavodske mjere i mjere povjeravanja djece i omladine na tretman u Zavod su poslovi od posebnog interesa za Federaciju BiH.

Nadzor nad stručnim radom i nadzor nad zakonitošću rada ove ustanove vrše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, svako u okviru svoje nadležnosti.

Sadržaji tretmana i organizacija dnevnog rada

Za svakog maloljetnika članovi stručnog tima sačinjavaju IPP tretmana, odnosno plan i program izvršenja odgojne mjere koji sadrži plan postupanja i ciljeve tretmana za određeno vremensko razdoblje. U radu sa maloljetnicima koriste se multimodalni programi. Taj program podrazumjeva kombinirani pristup koji inkorporira raznovrsne bihejvioralne, kognitivne i psiho-edukativne komponente. Ovakvi programi uključuju veliki broj tehnika koje mogu uticati na kognitivne vještine, npr. samoanalize, trening samokontrole, razmatranje ciljeva i sredstava.

Također, prilikom osmišljavanja i realizacije programa uzima se u obzir i vremenska distanca odnosno kolika je dužina trajanja tretmanskog procesa u okviru kojeg se razlikuju kratkotrajni (intenzivni), prilagođeni (potrebama individualnog klijenta) i dugotrajni tretmani, što upravo ovisi o sudskoj mjeri koja je izrečena, i u kojoj se tačno precizira dužina boravka maloljetnika u ustanovi.  Prilikom izrade programa izvršenja odgojne mjere vodi se računa  i  o strukturi odnosa među osobama u tretmanu, odnosno da li će biti zastupljen grupni, kombinirani ili individualni tretman.Tako da program izvršenja ove odgojne mjere ima za cilj da se utiče na promjenu ponašanja maloljetnika, i on u svom tretmanu sadrži miks modela od onih koji se odnose na disciplinu i poštivanje postavljenih pravila, do modela učenja i modifikacije ponašanja.

Sa maloljetnicima se realizuju različite vrste tretmana, u zavisnosti od osobina korisnika, dobi, odnosno stepena prisutnih poremećaja u ponašanju, i koristi nekoliko komplementarnih pristupa: tzv. klasična područja tretmana (radni, estetski, društveno-moralni, tjelesno-zdravstveni i intelektualni odgoj), rad u zavisnosti od potrebe za korekcijama određenih odnosa (odnos prema sebi, prema drugima, prema obrazovanju, odnos prema društvenim vrijednostima, imovini i sl.), rad na usvajanju životnih vještina u cilju adekvatne socijalne integracije i povećanja socijalne kompetencije, rad na prepoznavanju i ovladavanju potreba u cilju samoaktualizacije (sloboda, prihvaćenost, pripadanje, uvažavanje, zabava, uspjeh), upoznavanje sa pravima djece propisanim Konvencijom o pravima djece, i odgovornostima istih i sl.

Raznovrsni sadržaji koji se provode u Zavodu mogu se razvrstati u nekoliko grupa: zajednički sadržaji maloljetnika i odgajatelja, sadržaji usmjereni na poboljšanje kvaliteta odnosa maloljetnika i njegove porodice, sadržaji u kojima maloljetnik sudjeluje sa svojim vršnjacima, aktivnosti i sadržaji koje maloljetnik samostalno provodi i obavlja, aktivnosti i sadržaji koje maloljetnik provodi sa drugim osobama, ili u okruženju izvan Zavoda.

Konkretni sadržaji odnose se na planiranje učenja i direktnu pomoć u učenju, tehnike učenja, stilovi učenja, savladavanje nastavnog gradiva, izrađivanje školskih zadaća, instruktivna nastava, kao i različite aktivnosti usmjerene na vježbanje, navikavanje, poticanje, kao što su razvijanje higijenskih navika, kulture življenja, radnih navika, zatim radno-okupacijske aktivnosti (sportske aktivnosti, art terapija i ostali kreativni sadržaji), radionice, vježbe i igre usmjerene na usvajanje različitih životnih vještina, kulturnih sadržaja, računarskih sadržaja, itd.

U toku tretmana provodi se posmatranje maloljetnika u svim sociopedagoškim područjima koje odgajatelji bilježe u svojim zapažanjima i drugoj propisanoj dokumentaciji, kao i intezivni stručni rad na različitim područjima koje je po procjeni stručnog tima u datom vremenskom periodu najneophodnije obraditi.

Također, stručni zaposlenici moraju biti u stalnom kontaktu sa školama koju pohađaju maloljetnici, i dužni su iste redovno obilaziti i informisati se o ponašajnim i obrazovnim rezultatima maloljetnika, kao i ostvarivati redovne kontakte sa roditeljima, starateljima maloljetnika i predstavnicima nadležnih Službi socijalne zaštite.

Po isteku vremenskog perioda za izvršenje izrečene mjere stručni zaposlenici podnose Izvještaj o realizaciji izrečene odgojne mjere, i isti dostavljaju općinskim sudovima koji su izrekli mjeru i vrše nadzor nad izvršenjem iste te nadležnom Centru za socijalni rad.